Knjige budućnosti
Knjige koje trebate danas

Stara Grčka i virtualna putovanja

 

IZ KNJIGE DOMINICA O'BRIENA

BRZI UM: TRENING ZUČENJA I PAMĆENJA PREMA METODI DOMINICA O'BRIENA

 

 
STARA GRČKA I VIRTUALNA PUTOVANJA
Tehnike pamćenja što sam ih opisao rezultat su višegodišnjih pokušaja. Možda bih trebao reći pokušaja i pogrešaka; neke od mojih najranijih metoda nisu se dokazale u praksi. Budući da sam te sustave izmislio posve neovisno i doslovce iz ničega, pretpostavljao sam i da su i potpuno originalne. I uistinu, uspoređujući svoj rad s ostalim priručnicima, vidio sam da se u mnogima preporučuju asocijacije, pretvaranje brojeva u slike (vidi deveto poglavlje), te korištenje mašte, no ipak jedva da se ikakav naglasak stavljao na smještanje u prostoru.
Uvijek sam naglašavao da su bliske lokacije ključne za povezivanje svih mnemonički generiranih slika (slika koje stvarate s ciljem vježbanja pamćenja). One omogućuju red tako što se ponašaju poput trodimenzionalnih sustava popune. Slike bez prostora nemaju gdje živjeti, pa lebde uokolo poput izgubljenih duša. Ostavimo li slike da lebde u nekoj vrsti magle, teško ćemo im pristupiti i još lakše pobrkati s drugim slikama. Time, dakako, naše tehnike pamćenja gube svrhu.
Tradicionalne tehnike
No moje nade da ću biti zapamćen kao prvi izumitelj revolucionarne nove metode poboljšanja pamćenja splasnule su čim sam doznao da su ih još prije više od 2 000 godina otkrili stari Grci. Pamćenje je bilo umijeće, a oni vrhunski majstori toga umijeća. To i nije toliko iznenađujuće ako se prisjetite da su živjeli u svijetu bez knjiga. Premda su se značajni tekstovi zapisivali na papirusima i voštanim pločama, kultura starih Grka bila je u srži usmena. Bilo je uistinu važno imati dobro pamćenje – znamo da se u atenskim školama od učenika očekivalo da naizust nauče Homerove epove (u današnjim mjerilima to bi značilo naučiti knjigu od 800 stranica). Ako osoba nije od prirode bila obdarena kvalitetnim pamćenjem, morala ga je razviti umjetno.
Te vještine danas nazivamo mnemotehnikama. Nepoznati rimski učitelj retorike napisao je jedan od rijetkih nama poznatih drevnih tekstova što obrađuju temu pamćenja: <Ad Herennium< (Za Herenija). Radi se o udžbeniku retorike u kojem je jedan dio posvećen detaljnom opisu metode za treniranje pamćenja, čime je sačuvana tradicija što su je započeli Grci.
Kad ljudi poput mene u 21. stoljeću prakticiraju umijeće pamćenja, osjećaju se pomalo usamljeno. Stoga donekle tješi spoznaja da nismo jedini koji su se otputili na zahtjevnu ekspediciju u unutarnji svijet imaginacije.
Kao što anonimni učitelj kaže:
„Želimo li zapamtiti mnogo materijala, moramo se opskrbiti brojnim mjestima. Bitno je da mjesta imaju neki slijed. Taj slijed treba dobro zapamtiti. Tako možemo početi od bilo kojega mjesta (
Ovdje autor nedvosmisleno opisuje metodu putovanja što smo je maloprije naučili pokušavajući zapamtiti informacije s popisa.
Dalje nastavlja:
„Locus je mjesto koje je lako pamtljivo, poput kuće, prostora između stupova, kuta, luka i tome slično. Želimo li zapamtiti, primjerice, konja, lava, orla, njihove slike moramo smjestiti na određena mjesta.“
Možda vam se učini da jednostavno nemate dovoljno lokacija za pohranjivanje svih informacija što ih sadrže vaši akademski predmeti (ili bilo koja druga vrsta građe). No mašta će pomoći da vam nikada ne uzmanjka mjesta, zato što, kako drevni autor kaže:
„Čak i onaj tko misli da nema dovoljno prikladnih mjesta, može to popraviti. Jer misao može stvoriti bilo koji prostor i u njemu po svojoj volji oblikovati pogodno okružje.“
Drugim riječima, ako bolje razmislite, postoji beskonačan broj zamišljenih mjesta koja možete stvoriti u svojoj glavi kako biste u njih smjestili svoje mnemoničke slike. Grci su koristili zdravu mješavinu fiktivnih i stvarnih mjesta s ciljem jačanja moći pamćenja. Ako u svojoj kući nemate dovoljno mjesta za stvaranje dovoljno duge rute, uvijek možete izmisliti dodatni kat ili iskopati podrum. Sve je moguće.
Virtualna putovanja
Sada vam moram priznati da sam lud za kompjutorskim igricama. Osim užitka koji mi pruža rješavanje problema, igrice imaju i određenu eskapističku kvalitetu, kao da je iluzija koju stvara računalna grafika dovoljno moćna stvoriti osjećaj da smo tamo „prisutni“. To međutim nije posve isprazan efekt; ja geografiju tih virtualnih svjetova često koristim kao polazište za svoja mentalna putovanja.
Iznenadio sam se kad sam ustanovio da za pohranjivanje informacija virtualne lokacije nisu ništa manje pogodne od stvarnih. Dakle, kad sljedeći puta ostanete za kompjutorom umjesto da učite, barem imate valjanu ispriku. Samo recite da bubate Hamleta – ako vam ne povjeruju, pokažite im ove retke.
(...)
 
MNEMOTEHNIKE
Dugačke nizove brojeva, binarne znamenke i igraće karte uspijevam tako dobro pamtiti zato što sam godinama usavršavao mnemotehnike. Što su uopće mnemotehnike?
Mnemotehnike su sve vrste pomagala za pamćenje. Ime su dobili po Mnemozini, grčkoj božici pamćenja, majci devet muza. Izuzetno su korisne kada naizgled teško pojmljivim podacima treba dati shvatljiviji oblik koji mozak može prihvatiti i nešto s njime napraviti.
U ovom poglavlju otkrivam preciznu mehaniku tog procesa. Nadam se pritom da ćete, kad ga jednom svladate, svoju vještinu iskoristiti za stjecanje znanja, a ne za pustošenje kartaških stolova!
 
Ovaj tekst je dosad pročitan 3022 puta.

Područja:

Novosti i obavijesti:

U 21. stoljeću gustoća informacijskog toka višestruko se povećala.Više nego ikada trebamo  metodike učenja koje omogućuju brzo, lako i učinkovito postizanje rezultata. Vještina brzog i kvalitetn ... detaljnije

BESPLATNA DOSTAVA
za narudžbe od 105,00 kn